Travanjski poslovi u pčelinjaku

Teme vezane uz radove u pčelinjaku tijekom mjeseca Travnja (lat. Aprilis)
Korisnički avatar
akarlovic
Pčelarstvo Online član
Pčelarstvo Online član
Postovi: 3364
Pridružen: 30 Kol 2010, 22:55
Skype: antun.karlovic
Pčelarska udruga: Pčelarstvo OnLine
Lokacija: Varaždin
Kontakt:

Travanjski poslovi u pčelinjaku

Post: #10577 akarlovic
01 Tra 2013, 11:40

Slika
Krajem travnja obično je vrijeme za prvu jaču pčelinju pašu kada cvijeta uljana repica. Do tada na voćnoj paši trebali bi već izjednačiti jačinu svih pčelinjih zajednica u pčelinjaku, no s obzirom na vrijeme koje bilježimo po novom i na forumu i prognoze upitno je kako će se to odraditi, u kojoj mjeri i što nije manje bitno do kada. Sve će uz vrijeme ove godine više no ikad ovisiti i o samoj geografskoj lokaciji pčelinjaka.

Tijekom ožujka zabilježen je povećan utršak hrane uz slabiji unos peludi i nektara, površina legla se povečala kao i sam broj pčela u košnicama. Iako bi trebali početi ubacivati okvire sa satnim osnovama i povećavati volumen košnica zbog sveprisutnih vremenskih neprilika i snjega s kišom uz vrlo niske temperature upitno je vrijeme kada će se to početi dešavati.

Travanjski poslovi u pčelinjaku obično podrazumjevaju sljedeće:

  • Higjenske pojilice koje smo postavili treba redovito održavati / čistiti / mijenjati vodu
  • Obavezno izvršiti detaljan pregled pčelinjih društava ako već nismo do sada pregledali zbog lošeg vremena
  • Potrebno je pratiti stanje i razvoj pčelinjih zajednica da bi pravovremeno mogli izvršiti proširenje legla
  • Poklopljen med treba otklopiti kako bi oslobodili prostor matici i napravili prividan unos meda
  • Oduzimamo višak cvjetne peludi i spremamo ga kao rezervu
  • Počinjemo postavljati skupljače cvjetne peludi.
  • U slučaju da dođe do prekida paše zbog lošeg vrenmena vršimo stimulativno prihranjivanjeVoćnu pašu koristimo za izgradnju novih saća dodavanjem satnih osnova
  • Sva preostala slabija društva pripajamo jačim ili ih odvajamo u unaprijed pripremljene nukleuse
  • Kao preventivnu borbu protiv varroe dodavanjem okvira građevnjaka.
  • Kontinuirano kontroliramo zdravstveno stanje pčela i po potrebi poduzimamo odgovarajuće mjere
  • Uređenje / čišćenje okoliša pčelinjaka i sadnja biljaka

Travanj je mjesec kada se kod pčelara koji uzgajaju matice određuju pčelinja društva iz kojih će se odabrati najbolje zajednice te odrediti njihov "put" za daljnji uzgoj. O toj temi nećemo pisati jer je uzgoj matica izdvojeno pogavlje pčelarstva, a načina uzgoja matica za vlastite potrebe ima kako kod nas tako i u svijetu minimalno koliko i pčelara. Težnja i orijentacija svakog pčelara trebala bi se odnositi isključivo na poslove za koje smo se opredjelili. Time se ostvaruju veći i kvalitetniji prinosi, a vremenski nikad nećemo biti u "škripcu". Cvjetne peludi najčešće u travnju ima više vrsta i u dovoljnim količinama, no sada osim upitne voćne paše bit će upitno i to.

U mjesecu travnju treba obavezno ukoliko već nismo postaviti "lovce/mamke" za stršljene i ose jer će ti "posjetioci" pčelinjaka također posjetiti slatku umjetnu pašu. Ukoliko iz nekih razloga nismo sada je vrijeme za detaljan pregled svih pčelinjih zajednica koji vršimo za mirnog vremena na temperaturi iznad 15°C ne ispod i ne po vjetrovitom vremenu.
Sam pregled vršimo brzo i bez prevelikog otresanja i uznemiravanja pčela i same zajednice. Maticu nema potrebe tražiti već je dovoljno utvrditi njeno prisustvo pregledom postojećeg legla. Sama legla ukoliko nisu dobro raspoređena premještamo na sredinu košnice gdje će pčele lakše održavati potrebnu temperaturu, a time smo dobili i daljnji prostor za daljnje zaljeganje matice. Razdvajanje legla nije preporučljivo gotovo nikad, a pogotovo ne sada kad su noćne temperature često u odnosu na dnevne puno niže.
Zajednicama koje smo uspjeli prezimiti na jednom nastavku dodajemo drugi, dok onima koje smo uzimili na dva premještanjem gornjeg i donjeg nastavka uz rotaciju gornjeg nastavka (dio koji je bio okrenut prema letu okrećemo tako da bude okrenut prema zadnjem dijelu košnice). Pčelama to stvara dodatan privid unosa jer će premještati zalihe meda pa će time i sama matica intezivnije polagati jajašca.

http://www.pcelarstvo.hr/index.php/pcel ... 72-travanj
Oprez pčelar: on dosađuje svojim prijateljima, rodbini, poslovnim partnerima, mužu ili ženi, djeci i roditeljima pričajući bez prestanka o pčelama i njihovim proizvodima!

Neznalica
stari pčelac
stari pčelac
Postovi: 981
Pridružen: 07 Sij 2013, 02:26

Re: Travanjski poslovi u pčelinjaku

Post: #10590 Neznalica
01 Tra 2013, 22:09

Dobar podsjetnik.

Pozdrav, svako dobro!

Korisnički avatar
akarlovic
Pčelarstvo Online član
Pčelarstvo Online član
Postovi: 3364
Pridružen: 30 Kol 2010, 22:55
Skype: antun.karlovic
Pčelarska udruga: Pčelarstvo OnLine
Lokacija: Varaždin
Kontakt:

Re: Travanjski poslovi u pčelinjaku

Post: #10724 akarlovic
09 Tra 2013, 19:21

Čitao sam jedan komentar na facebooku kako Dobra pčelarska praksa ne preporuča spajanje slabih zajednica jačima? Upitavši što rade sa slabičima da li ih guše i ubijaju nisam dobio odgovor. No 100 pčelara 200 tehnologija pčelarstva, bilo i bude a svatko neka radi ono što mu je po njegovom mišljenu najbolje.

prihrana_nukleus.jpg
Evo jedan zanimljiv način prihrane sirupom u slici kakav koriste australci.
Kanta ima desetak malih rupica au sredini u promjeru 5cm i gazu koja radi vakum a sve polako kaplje na spužvu naslonjenu direktno na okvire...
Kantu nakon svakog pražnjenja treba temeljito oprati i dezinficirati.
Nedostatak koji pčelari uočavaju je da nakon pražnjenja kantu može odnjeti vjetar, oni to rješavaju stavljanjem cigle na kantu. Moguće je staviti nastavak pa krov tako da je kanta unutar košnice a ipak izvan ...
prihrana_nukleus.jpg (370.2 KiB) Pogledano 2037 puta
Oprez pčelar: on dosađuje svojim prijateljima, rodbini, poslovnim partnerima, mužu ili ženi, djeci i roditeljima pričajući bez prestanka o pčelama i njihovim proizvodima!

Korisnički avatar
Palestinac
stari pčelac
stari pčelac
Postovi: 1829
Pridružen: 21 Lis 2010, 19:48
Lokacija: Sl. Brod

Re: Travanjski poslovi u pčelinjaku

Post: #10727 Palestinac
09 Tra 2013, 20:54

Glede travanjskih radova ,pravovremeno proširenje pčelaca najosjetljiviji je dio i tu za svagda vrijedi ono " kad se zabijeli saće i pčele dođu na devetu ulicu.Jasno ko dan.Još kad opale zaperke to je to. :lol: Za početnike koji prvi put proširuju ovog travnja dodatak "ne trčite pred rudo"

Neznalica
stari pčelac
stari pčelac
Postovi: 981
Pridružen: 07 Sij 2013, 02:26

Re: Travanjski poslovi u pčelinjaku

Post: #10730 Neznalica
10 Tra 2013, 09:31

Akarlovic:
Čitao sam jedan komentar na facebooku kako Dobra pčelarska praksa ne preporuča spajanje slabih zajednica jačima? Upitavši što rade sa slabičima da li ih guše i ubijaju nisam dobio odgovor. No 100 pčelara 200 tehnologija pčelarstva, bilo i bude a svatko neka radi ono što mu je po njegovom mišljenu najbolje.


I ja nisam pobornik spajanja. Jedino ako tačno znam da nije kakva bolest u pitanju, onda može ići spajanje. Znamo svi za onu poslovicu: "Koga su zmije ujedale, taj se i guštera boji!" U pravilu, više bih volio da mi jednostavno nestane kompletno slabo društvo zajedno sa košnicom, nego da ga imam i dvoumim se, a da ne spominjem čišćenje, dezinfekciju... kad društvo strada. "Ošamarilo" me je i spajanje i pojačavanje (izjednačavanje) društava te zato ovo i govorim. "Ošamarilo" me je i gušenje sumporom i ostalo. Hajdemo u drugu branšu, u ovčarstvo, mada je to malo teže porediti, ali ima osnova. Čoban cijelu godinu čuva i nadgleda stado, a ujesen u pušnicu idu sve koje: nisu dale potomstvo, loše s mlijekom, šepave..., a za rasplod ostaju najzdravije, dakle po svemu najbolje. I u pčelarstvu i u ovčarstvu može biti zaobilaznica, ali nisam za njih jer redovno uzimaju svoj danak. Ko to navrijeme shvati, ide naprijed, a ko ne, imaće vremena za kukanje. U pčelarstvu je sažaljenje najpogubnije! Dok se bakćeš sa 2-3 slabice (potencijalne prenosnike svih belaja), dotle ti stagnira 20-30 dobrih društava jer jedna slabica više zarobi pčelara od 20 dobrih društava, a na kraju opet ostaješ bez slabice, pod uslovom da ne bude što gore od toga. Da, na slabicama početnik najbolje uči, ali se tog učenja treba što prije ostaviti.

Pozdrav, svako dobro!

Neznalica
stari pčelac
stari pčelac
Postovi: 981
Pridružen: 07 Sij 2013, 02:26

Re: Travanjski poslovi u pčelinjaku

Post: #10731 Neznalica
10 Tra 2013, 09:35

Palestinac je napisao:Glede travanjskih radova ,pravovremeno proširenje pčelaca najosjetljiviji je dio i tu za svagda vrijedi ono " kad se zabijeli saće i pčele dođu na devetu ulicu.Jasno ko dan.Još kad opale zaperke to je to. :lol: Za početnike koji prvi put proširuju ovog travnja dodatak "ne trčite pred rudo"


Osim "rude", može proći i ono: "Pazi, staćeš na grablje!"
U ovako kolebljivim vremenima dolazi do izražaja razlika između nastavka i tzv. polunastavka, a da i ne govorimo o radu samo polunastavcima.

Pozdrav, svako dobro!

Korisnički avatar
akarlovic
Pčelarstvo Online član
Pčelarstvo Online član
Postovi: 3364
Pridružen: 30 Kol 2010, 22:55
Skype: antun.karlovic
Pčelarska udruga: Pčelarstvo OnLine
Lokacija: Varaždin
Kontakt:

Re: Travanjski poslovi u pčelinjaku

Post: #10746 akarlovic
10 Tra 2013, 17:29

Neznalica je napisao:Da, na slabicama početnik najbolje uči, ali se tog učenja treba što prije ostaviti.

Tu se ne slažem, no bolje je to nego nego super jaka košnica kad je sve nepoznanica. Ideal je kao ono "osrednja žalost" ... koja bi kao nešto, ali nema snage no ipak nije slaba ;)

Neznalica je napisao:I ja nisam pobornik spajanja. Jedino ako tačno znam da nije kakva bolest u pitanju, onda može ići spajanje. Znamo svi za onu poslovicu: "Koga su zmije ujedale, taj se i guštera boji!" U pravilu, više bih volio da mi jednostavno nestane kompletno slabo društvo zajedno sa košnicom, nego da ga imam i dvoumim se, a da ne spominjem čišćenje, dezinfekciju... kad društvo strada.

To je sasvim točno, no pa nećemo spajati bolest vidi se koja je slaba bolesna koja je slaba jer je recimo matica off ili iz nekog razloga xx a ima ih fala Bogu u pčelarstvu i više nego xx. A osim toga pitam sad opet koja je druga opcija? Ja smatram da spojenu zajednicu lako možeš dići u normalu pa da bude i među jačima. Da se razumijemo ne pišem ovo o pčelcima koji izađu sa "3-4 pčele" iz zime, već o onima koji bi opstali i sami da ih smjestimo u nukleus na primjer s dobrom maticom. U velikoj većini slučajeva tu se radi o lošoj matici, nebitno glede njenih godina, meso je meso odradit će svoje za života.
Oprez pčelar: on dosađuje svojim prijateljima, rodbini, poslovnim partnerima, mužu ili ženi, djeci i roditeljima pričajući bez prestanka o pčelama i njihovim proizvodima!

Neznalica
stari pčelac
stari pčelac
Postovi: 981
Pridružen: 07 Sij 2013, 02:26

Re: Travanjski poslovi u pčelinjaku

Post: #10761 Neznalica
10 Tra 2013, 23:49

Akarlovic:
Tu se ne slažem,


Nisam ni tražio da se slažeš, ali slagao se ti ili ne, ja ostajem pri svome - slabice su najčešće izvor svih budućih belaja. Za osrednje se slažemo, ali to je ideal.

Ipak je tu mnogo iksova.

Pitaš za drugu opciju? Selekcija! Kao čoban ovcu ujesen - u sušanu.

Dopuštam da kao i svako drugi mogu biti u krivu, ali moj stav je ovakav. I moj rad, naravno. A da držim 100 društava, bio bih još rigorozniji.

Pozdrav, svako dobro!

Korisnički avatar
akarlovic
Pčelarstvo Online član
Pčelarstvo Online član
Postovi: 3364
Pridružen: 30 Kol 2010, 22:55
Skype: antun.karlovic
Pčelarska udruga: Pčelarstvo OnLine
Lokacija: Varaždin
Kontakt:

Re: Travanjski poslovi u pčelinjaku

Post: #10764 akarlovic
11 Tra 2013, 07:48

Ok pa nismo tu ni došli da se svi u svemu slažemo već da svatko iznosi svoj stav pa da ako treba odaberemo onaj koji nam je najbolji (ili mislimo da je takav). Selekcija je naravno opcija kao i držanje jakih pčelaca no u pčelarstvu nikad nije sve idealno. Nekad ideal postignemo utjecajem isključivo ljudske ruke kao na primjer kod varoze pčela.
----------- nastavak priče o pčelama u travnju :) ----------------
Jedna pčelinja zajednica ima tisućama godina genetski formirane pčele. Neke od njih su sestre svoje "kraljice" matice, koja se brine dok za polaganje jajašaca kako bi zajednica uvjek imala dovoljan odnosno optimalan broj pčela. U to vrijeme vrijedne radilice prikupljaju nektar i pelud u prirodi i tako to funkcionira već godinama, desetljećima, stoljećima, tisučljećima...

DNK pčela igra veliku i važnu ulogu u određivanju budućnosti života jedne pčele upravo kao i kod ljudi. No ljudi dakako ne proizvode med, doduše neke industrijske grane to uporno pokušavaju, no za med su ipak potrebne pčele i priroda. Da bi ga se dobilo više i da bi se vrste meda razdvojile, kako bi dobili po potrebi sortan med potreban je pčelar. Bez toga nema meda, koliko se god industrija trudila pronaći što sličnije proizvode.

Kako bi iskoristile eventualan porast dostupne hrane u prirodi, mlade pčele koje inače ne postaju odmah radilice, to postaju tijekom sezone medenja po potrebi i nešto brže. U zajednici djeluje od 10.000 pa sve do 60.000 pčela, u svakom trenutku unutar zajednice 30% radne snage spremne za prikupljanje potrebnih sirovina za opstanak spremno je izaći i obaviti taj složen proces koji industrijska proizvodnja zbog nepoznatih dodanih supstanci i prerade ne može nadomjestiti. Taj se postotak u zajednici kod pčela može mijenjati po potrebi.

Bit gornje "priče je da medonosne pčele kojima se pčelari na ovim područjima, same instinktivno određuju postotak izletnica ovisno o dostupnosti hrane, isto kao što matica prestaje ili pojačava sa zaljeganjem ovisno o tom istom medenju ili vremenskim prilikama (što se podudara.) "Više mesa" taj postotak raste, to znaju pčelari na kotačima koji nakon par paša jednostavno ostanu bez dovoljno "mesa" pa ga ili kupuju ili ga nadopunjuju iz svojih vlastitih nukleusa.

Dodavanjem sirupa u ovo vrijeme kada medenja nema ili je vrlo malo a svi znamo zašto zajednica stječe dojam pojačanja unosa. Taj se unos može umjetno pojačavati, nije dobro da bude "bum" već treba lagano doziranje kako bi pčele i iz prirode unosile što je više moguće jer sirup samo glumi da je nektar, on to nije i nije sam po sebi dovoljan. Kod svakog pripajanja tako trebamo također paziti na nekoliko parametara. Što spajamo, sa čime spajamo, kada to spajamo. Nikad pa ni onda ne spajamo zajednicu u kojoj je ostalo 3-4 pčele, nikad isto tako ne spajamo zajednicu za koju sumnjamo da je bolesna.
Tako smo obojica zaključili da su "slabice najčešće izvor svih budućih belaja". E pa te belaje trebamo ukloniti, da li ih uklanjamo ili saniramo ovisi o slabim zajednicama i stanju koje smo zatekli. Tek tada pada odluka što, gdje i kako. Neke opstanu i razviju se same i bez spajanja do bagremove paše kada donesu meda ko i ostale (provjereno) samo bitnom i adekvatnim smanjivanjem košnice ili trpanjem u nukleus uz pravilnu i pravovremenu prihranu sirupom koji uz unos iz vana glumi da je nektarna paša jaka.
Oprez pčelar: on dosađuje svojim prijateljima, rodbini, poslovnim partnerima, mužu ili ženi, djeci i roditeljima pričajući bez prestanka o pčelama i njihovim proizvodima!

Korisnički avatar
jura
kućna pčela
kućna pčela
Postovi: 56
Pridružen: 07 Pro 2011, 20:02
Lokacija: Zlatar

Re: Travanjski poslovi u pčelinjaku

Post: #10766 jura
11 Tra 2013, 09:00

Jučerašnjim pregledom ustanovio sam da u jednom društvu nema nikakvog legla, osim na 2-3 mjesta maalo trutovskog.
Pčela ima dosta i unos peluda i friškog nektara je lijepo vidljiv.
Znači da je matica nestala prije nekih 3 tjedna ?
Na koji način tu zajednicu spojiti sa drugom, da li ju staviti iznad ili ispod?
Staviti između novinski papir ili pošpricati pčele vodom, octom ili slatkim sirupom :?:
pelud 100413 (Custom).jpg
pelud 100413 (Custom).jpg (97.58 KiB) Pogledano 1811 puta


Povratak na “Radovi u Travnju (lat. Aprilis)”

Korisnika online

Korisnika: Nema registriranih članova i 1 gost